Većina preduzeća u Bosni i Hercegovini u svojim organizacijskim strukturama imaju odjel za finansije i računovodstvo. Postojeće stanje u području vođenja financija, računovodstva i knjiženja u vodovodnim preduzećima je različito.

U slučaju kada se preduzeće ne bavi isključivo poslovima vodoopskrbe i kanalizacije, financije i računovodstvo se obavljaju uglavnom unutar zajedničkih službi, i rade za potrebe cijelog poduzeća. Zadaci koje obavljaju zaposlenici ovog sektora uglavnom se odnose na sva čisto finansijska i računovodstvena pitanja, dok su u mnogim slučajevima ne provodi budžetiranje/planiranje troškova, naročito ne na razini definiranih troškovnih centara, kao niti analiza provedbe eventualnog plana.

Uočeno je da se mnogi poslovi u ovim službama obavljaju ručno, te da gotovo po pravilu postoje preklapanja u poslovima i knjiženjima, gdje se neki od podataka više puta knjiže. To je posljedica činjenice da su računovodstveni softveri u mnogim vodovodnim preduzećima zastarjeli ili nepotpuni, pa tako i ne postoji veza između različitih računovodstvenih modula. Samo zakonom propisani izvještaji se rade korištenjem računovodstvenog softvera, ako isti ima takvu opciju omogućenu, dok se mnogi izvještaji rade ručno jednostavnim zbrajanjem i proračunima koje obavlja šef odjeljenja. Pojavljuju se i situacije da sve mogućnosti pripreme različitih izvještaja postojećih računovodstvenih software-a nisu iskorištene, jer za to nema kapaciteta u odgovarajućoj službi.

Važeći entitetski pravilnici o kontnom okviru i primjeni kontnog okvira za privredna društva, odnosno pravna lica propisuju kontni okvir i sadržaj unutar kontnog okvira za pravna lica. U skladu s ovim pravilnicima imovina i promjene u imovini, kapitalu i obavezama, prihodima i rashodima i poslovni rezultati se zapisuju u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja u vidu trocifrenog konta u kontnom okviru. Pravilnici daju vrlo detaljne opise 9 klasa konta (jedna brojka); s jasnim definicijama svake grupe konta unutar klase (2 brojke) i svaki konto (3 brojke). Pravna lica mogu dodavati dodatne brojke ovim kontima.

U BiH praksi je česta situacija da vodovodna poduzeća nisu sposobna analitički izdvojiti svaku poslovnu aktivnost (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, druge aktivnosti poput upravljanja otpadom, grijanjem, parkovnim prostorima i sl), jer vode samo zbirne podatke i o troškovima i o prihodima za cijelo poduzeće.

Potreban je usklađen i jedinstven kontni plan koji će omogućiti jednoobrazno knjiženje prihoda i troškova.

Neophodno je definiranje jasno razdvojenih troškovnih centara u preduzeću, što će omogućiti izdvojeno knjiženje troškova (ali i prihoda) usluga vodosnabdijevanja od usluga kanalizacije, i naravno od troškova svih ostalih usluga.

I prihode je potrebno knjižiti prema troškovnim centrima/ poslovnim jedinicama, a računovodstvenim software-om omogućiti izvještavanje o troškovima i prihodima i po poslovnim jedinicama. Naravno, takav software u izvještavanju mora omogućiti i sintetičko izvještavanje po višim organizacijskim cjelinama, u koje se ubrajaju pojedinačni troškovni centri, pa dakle i zbirno izvještavanje za cijelo preduzeće.

Metodologija  predlaže formiranje najmanje četiri slijedeća troškovna centra:

• vodoopskrba /vodosnabdijevanje (dalje se može dijeliti na podtroškovne centre crpljenja, distribucije i sl.);
• prikupljanje i odvodnja otpadnih voda;
• prečišćavanje otpadnih voda (u dužem periodu svi će uvesti i ovu vrstu usluge, ako je nemaju u početnom periodu ovaj troškovni centar tada neće bilježiti nikakve troškove niti prihode), i
• zajednički poslovi (dalje se može dijeliti na podtroškovne centre pravni poslovi, računovoststvo i sl.).

Očito se svi troškovi direktno vezani za pojedinu uslugu svakako trebaju knjižiti na odgovarajući troškovni centar (ili još i bolje, radi praćenja i minimiziranja troškova, na najbolji podtroškovni centar). Indirektni troškovi poput troškova računovodstva, uprave i sl. se knjiže na odgovarajućem (pod)troškovnom centru zajedničkih poslova, uz određenje ključa (pojedinačnog ili zbirnog za sve takve troškove) kojim se naknadno vrši redistribucija tih troškova na sve vrste usluga tj. pripadne troškovne centre, uz suglasnost svih poslovnih jedinica. Zajedničke službe ne ostvaruju vlastite prihode, ali u svom djelovanju imaju važnu ulogu jer osiguravaju uvjete za rad ostalih poslovnih jedinica. One opslužuju ostale poslovne jedinice, koje bi zato i trebale finansirati i njihove troškove.

Ako je u pitanju složeno komunalno poduzeće, predlaže se da se i ostale funkcije/usluge određuju kao osnova za formiranje troškovnih centara, što bi svakako pomoglo i kvalitetnom određenju troškova tih funkcija, a time i cijene istih. Pri tome treba slijediti sve temeljne principe dobrog vođenja računovodstvenih podataka, kao što su principi konzistentnosti, kontinuiteta, istinitosti, usporedivosti, opreznosti i cjelovitosti.

Sve direktne troškove treba knjižiti isključivo na definirane poslovne jedinice kao troškovne centre, po mogućnosti na što nižoj razini, u što svakako spadaju:

• plaće i naknade zaposlenih po poslovnim jedinicama;
• amortizacija stalnih sredstava (koja se odnose na rad te poslovne jedinice);
• troškovi električne energije;
• troškovi goriva i maziva;
• troškovi repromaterijala;
• troškovi registracije i osiguranja vozila koja se odnose na tu poslovnu jedinicu;
• troškovi održavanja sredstava koje se odnose na tu poslovnu jedinicu;  i
• ugovori o djelu koji se odnose na tu poslovnu jedinicu, i drugo.

Potrebno je naglasiti, jer je uočeno da to u sadašnjoj praksi nije slučaj, potrebu pravilnog i cjelovitog obračuna amortizacije stalnih sredstava. Sva stalna sredstva moraju biti popisana i izvršena revalorizacija vrijednosti prema sadašnjim cijenama na tržištu. Sva stalna imovina treba se evidentirati prema troškovnim centrima, a ne samo na nivou cijele firme. Ukoliko stalna sredstva kojima upravlja vodovodno poduzeće nisu u cijelosti precizno popisana, obračun amortizacije i bilans stanja će biti netačni. Organizacijska struktura treba slijediti strukturu troškovnih centara, što omogućava zasebno praćenje financijskih rezultata za svaki nivo poduzeća.

Pravilnici o kontnom okviru i kontima za gospodarska društva koji određuje zakonske uslove za sve vrste preduzeća, trebaju se doraditi u smislu specifičnih propisa za komunalna poduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem i odvodnjom otpadnih voda u BiH. Ovaj se zadatak npr. može ostaviti da bude obaveza regulatornog tijela, da pripremi analitički okvir za knjiženja koji će se odnositi posebno za vodovodna preduzeća. U tom slučaju, svi analitički detalji bi bili propisani što bi olakšalo zaposlenima vođenje analitike i ujedno zadovoljilo potrebe Zavoda za statistiku i BiH i oba entiteta u pogledu statističkih analiza. Naravno, takav kontni plan bi i dalje imao fleksibilnost da se analitički razvija za specifične svrhe ovakvih poduzeća.

Za više informacija molimo da provjerite Izvještaj, sekciju Potrebno prilagođavanje knjiženja i omogućavanje adekvatnog izvještavanja na strani broj 23.